Neko bitan

Sutra je Sveti Sava – NARODNI OBIČAJI NA SAVINDAN: ne valja nositi crvenu boju, a svaka žena treba ovo u kući da uradi

Sutra je praznik posvećen Svetom Savi, a evo šta svaka žena teba da uradi u kući na Savindan!

Na Svetog Savu post je obavezan. Iako je u kalendaru SPC upisan crvenim slovom, Sveti Sava može i mrsno da se slavi ako ne pada u sredu ili petak. Veruje se da ovaj svetitelj može da umiri more i oluje kao i da stvori vodu iz kamena

Postoji i verovanje da na današnji dan ne treba nositi crveno, kao ni oštriti noževe, britve i druge alate…

 

Ovo verovanje potiče iz starih vremena, dok su seljaci strahovali da im vukovi ne pojedu stoku. Sveti Sava se smatrao pastirom i zaštitnikom stoke, te se ona na Savindan po običaju sama puštala na ispašu. Međutim, crveno se nije nosilo jer se verovalo da boja krvi privlači vukove. Isto tako na današnji dan ne valja otvarati britvu i oštriti noževe ili bilo koji alat kako bi vukovima čeljusti ostale sklopljene.

Postoji i verovanje da je loš znak ako na Svetog Savu grmi i da će se sigurno nešto rđavo desiti, pošto su udari gromova izuzetno retka pojava zimi. O grmljavini na Svetog Savu govori se i u narodnoj pesmi “Početak bune na dahije”. Isto tako postoji i verovanje da sunčan dan na Svetog Savu donosi blagostanje srećnu i rodnu godinu.

 

 

Iako je današnji dan crveno slovo, na Svetog Savu za kućne poslove uglavnom važi kontra od onoga što je uobičajeno na velike praznike. Baš zato što se stoka u staro vreme puštala sama na ispašu, smatralo se da domaćin Savindan treba da iskoristi za sve bitne kućne poslove.

Žene danas smeju da rade kućne poslove, a čak je poželjno da se obavi veliko spremanje. Smatra se i da deca na Svetog Savu treba da nauče nešto novo, makar neku novu pesmu, jer će se u suprotnom ulenjiti i neće dovoljno napredovati cele godine. Nastavak na sledecoj strani.

Stari narodni običaj nalaže da se za dan Svetog Save mese perece.

O Svetom Savi postoje mnoge priče i anegdote a u narodu su se stvorile i mnogelegende o njemu.

On je za narod bio božanstvo koje putuje po srpskim zemljama,donosi red i blagostanje, uči narod kako se kopa, ore, kako se kresanjem dobijavatra, uči žene kako se kuva, mesi, tka, plete, pravi sir, uči kovače kovanju gvožđa, seljake gajenju loze i pravljenju vina.

Jedna od narodnih legendi kaže da su se nekada ljudi, da bi dobili brašno od žita, jako mučili. Tucali su žito u stupi ili ga mleli u žrvnju.

 

 

Gledao to Sveti Sava pa se sažalio. Odlučio je da smisli neku bolju i lakšu spravu.

Posle dugog razmišljanja smislio je kako će napraviti vodenicu. Načinio je i postavio na reci, da melje.Ali, nikako nije mogao da izmisli čeketalo i koš, već su ljudi morali rukama da sipaju žito iz vreća u rupu vodeničnog kamena. A to je bilo ne samo dangubno nego i opasno jer se dešavalo da pri obrtanju kamen dohvati pomeljare za ruke, pa ih izranjavi.

Jednog dana došao đavo Svetom Savi u vodenicu da vidi šta je napravio. Videvši kako je nezgodno što se žito iz vreća sipa rukama u rupu od kamena, pokazao je Svetom Savi kako će napraviti koš i čeketalo pod pogodbom da mu se za to ustupi jedan dan u godini da bude njegov u vodenici. Hteo je da bude i on ortak.

Sveti Sava je pristao i odredio da Badnji dan pripadne đavolu. Zbog toga se đavoli često nalaze oko vodenice, smatraju da je to njihovo.

Na Badnji dan, pošto pripada đavolu, retko koji vodeničar čuva vodenicu. Šta više, tog dana niko neće ni da melje žito. Veruje se da bi se vodeničarima i pomeljarima tada desilo neko zlo.

A Sveti Sava je znao zašto je đavolu odredio baš taj dan. O Božiću se smrznu reke, pa se ne može ni mleti, pa tako đavo nikad ne može uzeti ujam. Nastavak na sledecoj strani.

 

U znak zahvalnosti,što im je olakšao mlevenje žita, u narodu je ponikao običaj da se na Savin dan mesi pecivo od belog pšeničnog brašna koje se nosi u crkvu i tamo deli deci.

U Vojvodini se prave perece, posne, ako Savin dan pada u sredu ili petak a mrsne ako pada nekim drugim danom.

Recept za svetosavske perece

Evo jednog predloga kako možete napraviti perece. Ovo ukusno pecivo se veoma lako pravi, a idealno je uz doručak ili čaj.

Sastojci

Priprema

Zamesite testo od svih sastojaka izuzev belanaca i ostavite ga da odstoji jedan sat. Razvijte ga do debljine 0,5 cm.

Modlom vadite perece ili ih secite nožem, oblikujte i premazujte umućenim belancima. Pecite dok ne porumene. Perece možete posuti kimom ili makom.

 

Exit mobile version