Neko bitan

Sutra je SVETI PROKOPIJE! Evo šta večeras trebate uraditi a šta sutra nikako ne smete!

BEOGRAD – Srpska pravoslavna crkva sutra proslavlja Svetog velikomučenika Prokopija.
U nekim srpskim krajevima smatra se da je ovaj dan pogodan za svadbe, jer sv.

Prokopije pohodi i blagosilja mladence. U starini su Srbi rudari smatrali ovog svetitelja svojim patronom. Smatra se i zaštitnikom dece. Slavili su ga kamenoresci i bunardžije

Srpska pravoslavna crkva i vernici sutra proslavljaju svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. Njegov dan se svetkuje kao jedan od 18 zaprešnih dana u godini kada se odlažu svi teži i važniji poslovi.

U pojedinim delovima Srbije današnji dan se posebno praznuje radi zdravlja dece, dok se u nekim danas zabranjuje kupanje. Prokopije je krsno ime pojedinih rodova, a u nekim naseljima je zavetni dan. (nasztavak na sledecoj strani broj 2)

Kamenoresci i rudari praznovali su ovaj dan kao slavu svojih zanata. Izbegavaju se svađe i psovanje.Veliki svetac iz starog Zaveta, na spomen kada su nekad mnoga deca umirala. Praznuju ga i muslimani.

Na sutrašnji dan, 303. godine, mučenički je postradao veliki Hristov sledbenik, koga srpski narod posebno slavi. Sv. Prokopije potiče iz Jerusalima. Ime mu je bilo Neanije. Prihvatio se vojničke službe za vladavine cara Dioklecijana. U vreme jednog pohoda Hristos mu se čudesno javio, ukazavši mu na veliki svetli krst na nebu. On se krstio i dobio ime Prokopije.

Javno je ispovedio svoju veru, znajući da će biti pogubljen.

U Nišu je u prednemanjićko doba postojao manastir sv. Prokopija, u kom se čuvala ruka svetitelja. Svetinja je kasnije, kad su Turci zauzeli Niš, preneta u Prokuplje, koje je i dobilo ime po ovom mučeniku. Sudbina moštiju nije poznata od 18. veka. (nasztavak na sledecoj strani broj 3)

U nekim srpskim krajevima smatra se da je ovaj dan pogodan za svadbe, jer sv. Prokopije pohodi i blagosilja mladence.

Danas se izbegava kopanje, čak i sahranjivanje. Takođe se na nije kupalo.

U starini su Srbi rudari smatrali ovog svetitelja svojim patronom. Smatra se i zaštitnikom dece. Slavili su ga kamenoresci i bunardžije.

Po svim srpskim krajevima postoje razni običaji i verovanja u vezi ovog praznika i pridaje mu se veliki značaj, iako nije upisan crvenim slovom u kalendar.

Postoje i porodice, doduše retke, koje slave sv. Prokopija kao krsnu slavu.
Ove reči bi trebalo večeras izgovoriti…

Tebi, izabranom velikomučeniku Gospodnjem, koji si veličanstvenim stradanjem obukao zlatotkanu porfiru Carstva Nebeskog i stekao slobodu da se moliš za nas, smerno priklanjamo glave naše i prosimo od tebe pomoći na putu spasenja, angelsku ti pesmu pevajući:

Raduj se, sveti velikomučeniče Prokopije, uzvišeni Hristov stradalniče!

Exit mobile version