Vaskršnji običaji i rituali: Evo šta treba da radite za najveći hrišćanski praznik!

Vaskršnji običaji i rituali: Evo šta treba da radite za najveći hrišćanski praznik!

26 априла, 2019 Off By ludarito

Praznik kom se istovremeno raduju i odrasli i deca veže se za mnogobrojne običaje.

U hrišćanskom svetu Vaskrs je najveći praznik. Toliko je veliko poštovanje da svaku nedelju zovu Mali Vaskrs. To je pokretan praznik, praznuje se u prvu nedelju posle punog meseca koja je sam dan prolećne ravnodnevnice ili neposredno posle nje. Najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja. Za ovaj praznik vezani su lepi običaji u celom hrišćanskom svetu, pa i kod nas. Najprepoznatljiviji je običaj darivanja farbanim jajima. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života, vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i za one koji ga primaju. Jaja se, po ustaljenoj tradiciji, boje na Veliki petak.

 

Od mesta do mesta variraju običaji, a ovo su neki kojih biste se trebali pridržavati:

Veliki petak

 

Na Veliki petak, kada se slavi uspomena na Hristovo raspeće, u našim hramovima, popodne iznosi se plaštanica (platno na kome je prikazano polaganje Hristovo u grob), koju vernici celivaju sve do Vaskrsa. Plaštanica se postavlja na posebno ukrašen sto, ispred oltara. U nekim našim krajevima, običaj je da se vernici posle celivanja plaštanice, provlače ispod stola na koji je položena plaštanica. Po narodnom verovanju prilikom provlačenja, treba se pomoliti Bogu i pomisliti neku lepu želju, i ta želja će biti ispunjena. Na Veliki petak poželjno je ništa ne jesti, a ukoliko jedete, post je obavezan.

Bojenje jaja, pozdrav i otpozdrav 

Jaje je simbol obnavljanja prirode i života. I kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju.

 

Farbanje vaskršnjih jaja Jedan od najlepših i najradosnijih srpskih običaja, koji se nije iskorenio, čak ni u gradovima, jeste farbanje jaja za Vaskrs.U staro vreme, domaćica je u sud sa vodom u kojoj će kuvati i bojiti jaja, dodavala malo osvećene vodice iz vaskršnjeg posta. Na vatri vri voda s bojom (varzilom), u nju se spuštaju jaja koja bi trebalo ravnomerno da se oboje.  Vredna domaćica, po ustaljenoj tradiciji, vaskršnja jaja boji (farba) na Veliki petak, u dan kada se, inače, ništa drugo ne radi. Prvoobojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove “čuvarkuća”.

Simbolika farbanje jaja vrši se u spomen na događaj kada je sveta Marija Magdalena Mironosica (to je ona devojka, koja je sa Presvetom Bogorodicom, neprekidno bila uz Hrista u toku njegovog golgotskog stradanja, i kojoj se Hristos prvoj javio po vaskrsenju), putovala u Rim da propoveda Jevanđelje, i posetila cara Tiberija. Tada mu je, u znak pažnje, kao novogodišnji poklon, predala crveno jaje, i pozdravila ga rečima: “Hristos Vaskrse”. Crvena boja simvoliše Spasiteljevu, nevino prolivenu krv na Golgoti, ali je crvena boja istovremeno i boja vaskrsenja. Jer vaskrsenja nema bez stradanja i smrti.

 

…nastavak na sledećoj strani…

Стране: 1 2 3